Naš um dnevno proizvede više od 60 000 misli. Neke od tih misli „ulovimo“ i na njima zadržimo pažnju, ali isto tako nam dobar dio i promakne, odnosno nismo ni svjesni da su nam prošle kroz um.
Kada nam primjerice dođu 2 misli jedna za drugom, pa odmah za njima još dvije, prvo je pitanje jesmo li ih primijetili, a onda i koliko pažnje smo svakoj od njih pridali.
Koliko vam je misli prošlo samo dok ste čitali ovih par rečenica? Jeste li ih uspjeli pratiti, jesu li vam pomogle da razmišljate o čemu želite ili su vas u tome dekoncentrirale?
Naime, ne treba nam biti neobično kada se ulovimo da razmišljamo o više stvari istovremeno, a nismo fokusirani na ništa. Nekad smo jednostavno preplavljeni svim tim mislima. Pri tome, sve te misli koje prolaze kroz naš um imaju utjecaj na to kako ćemo se osjećati, a i ponašati. U trenucima kada smo preplavljeni mislima možemo osjećati nelagodu, strah, stres i slične neugodne emocije. Jedan od procesa s kojim se u tom trenutku možemo susresti je i ruminacija, odnosno overthinking.
Ruminacija- što je to?
Ruminacija podrazumijeva negativne i repetitivne misli o prošlim i sadašnjim događajima, kao i nametajuće, repetitivne misli o uzrocima i posljedicama neugodnih emocija koje su sada prisutne. U tom procesu naš um niže negativne misli o nekom događaju, koje nam onda izazivaju neugodne emocije. Pri tome zadržavamo pažnju na tim negativnim mislima i ostajemo u neugodnom emocionalnom stanju, što nam onemogućuje da promijenimo svoj doživljaj i emocionalno stanje prema pozitivnom i ugodnom. Vidimo da se radi o začaranom krugu koji nam uzima mnogo energije, a ne donosi nikakvo rješenje. Upravo po tome možemo prepoznati da trenutno ruminiramo- uporno razmišljamo o nečemu i osjećamo se neugodno, a ne dolazimo do nikakvog rješenja.
Ruminacija- kako to izgleda?
Ruminirati možemo o nekim prošlim događajima vezanim uz posao, odnose, slobodno vrijeme i sl. Tako primjerice možemo razmišljati kako smo odradili neko izlaganje, što je bilo dobro, što je bilo loše i kako smo zadovoljni. Ako nižemo nedostatke i prednosti našeg izlaganja jedno po jedno i tako u krug, bez donošenja nekog zaključka i prelaska na drugu temu- tada ruminiramo. Isto tako ruminirati možemo o trenutnom događaju. Dok čitamo neku knjigu možemo razmišljati o tome što smo do sada pročitali, što u ovom trenutku čitamo i povezati sve zajedno. Ako se stalno vraćamo na to što smo pročitali malo prije i ponovno čitamo rečenice koje su trenutno pred nama i tako u krug bez da smo uspjeli povezati i shvatiti smisao- tada ruminiramo. Ako se nađemo u sličnom misaonom procesu ali vezanom za budući događaj, tada se radi o brizi.
Ruminacija- kako ju kontrolirati?
Nitko od nas ne ruminira namjerno, no to je nešto što nam se vrlo vjerojatno događa, nekom češće, nekom rjeđe. Ono što možemo napraviti kada shvatimo da ruminiramo je pokušati se umiriti. Ako smo već neko vrijeme u ruminaciji vrlo vjerojatno se osjećamo neugodno. U tom trenutku možemo vidjeti što nam sada može pomoći da se umirimo i umanjimo tu neugodu. Za svakoga to može biti nešto drugo, primjerice vježbanje, slušanje glazbe, šetnja, disanje… Kada smo se uspjeli umiriti, možemo prijeći na same misli i vidjeti o čemu zapravo razmišljamo, koje od tih misli su nam u ovom trenutku korisne, a koje nisu. U tome nam može pomoći zapisivanje samih misli ili razgovor s nekim. Tek tada zapravo možemo doći do nekog zaključka, odnosno rješenja. Ono što nam može pomoći u kontroli misli općenito, pa tako i kontroli ruminiranja je prakticiranje mindfulnessa. Mindfulness predstavlja sposobnost usmjeravanja pažnje na vlastita iskustva ili okolinu u sadašnjem trenutku, bez prosuđivanja. Samim time, mindfulness tehnike nam mogu pomoći u tome da naš um ostane u sadašnjem trenutku, da biramo na što ćemo usmjeriti pažnju, te da ne prosuđujemo i vrednujemo što možda i nije potrebno.
Biti svjesni svojih misli, a onda i biti u kontroli nad njima u što većoj mjeri nešto je čemu svi težimo i što nam uvelike može olakšati svakodnevni život. Sve su to vještine s kojima se nitko od nas nije rodio, ali koje svi možemo naučiti!
„I do not fix problems. I fix my thinking. Then problems fix themselves.” – Louise L. Hay
Paula Koprek, univ. bacc. paed. soc.
Literatura:
Mihić, J. (2019). Odnos usredotočene svjesnosti (mindfulness) i emocionalne kompetentnosti kod adolescenata. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 55(1), 26-39.
Mamić, S., i Nekić, M. (2019). Anksioznost kod studenata: uloga perfekcionizma, netolerancije neizvjesnosti, ruminacije i usredotočene svjesnosti. Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja, 28(2), 295-314.
Jandrić, S. (2021). RUMINACIJA I OŠTEĆENJA KOGNITIVNE KONTROLE KOD INTERNALIZIRANIH I EKSTERNALIZIRANIH POREMEĆAJA U ADOLESCENATA (Doctoral dissertation, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek. Faculty of Medicine Osijek).
*Članak je nastao u okviru projekta “Moje snage – razvoj psihološke otpornosti mladih” uz financiranje Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade. Sadržaj članka u isključivoj je odgovornosti udruge Amazonas i ni pod kojim uvjetima se ne može smatrati kao odraz stajališta Središnjeg državnog ureda.
