Biti roditelj u pandemiji: Što s anksioznosti i strahom?

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on pinterest
Share on email

Objektivna prijetnja virusa, ali i život u stalno mijenjajućim uvjetima koji nam otežavaju bilo kakvo planiranje (a takva nesigurnost rijetko kome ne predstavlja problem) imaju utjecaja na psihološko stanje svakog od nas. Kad uz to dodamo i konstantnu izloženost negativnim informacijama: brojevima zaraženih, brojevima umrlih, lošoj ekonomskoj situaciji, novim sojevima, novim valovima, nuspojavama itd., ne čudi da se velik broj ljudi osjeća u najmanju ruku tjeskobno.

Dojma sam da, kada se u tekstovima sličnim ovome piše o tome kako da se osjećamo bolje, na neki način zna  „stvarati pritisak” na ljude koji se u tom trenutku možda osjećaju loše. A to ne bi trebalo biti tako; ok je, normalno i sastavni je dio života ne osjećati se dobro. Pogotovo s obzirom na gore opisanu situaciju. Nema smisla da se dodatno osjećamo loše zato što se osjećamo loše, zar ne?

Sad kad sam to iskomunicirao s vama, lakše mi je krenuti na praktične savjete o tome što nam svima može pomoći da se u trenutcima pandemije ipak osjećamo što bolje.

Dozirajte u kojoj mjeri gledate/čitate vijesti!

Već smo spominjali u kojoj smo mjeri izloženi negativnim informacijama, a znamo da su portali, novine i televizijski programi prepuni upravo takvih informacija. Naravno da je bitno ostati obaviješten (ako ništa, mjere za zaštitu od pandemije mijenjaju se na poprilično čestoj bazi a one uvelike određuju kako će nam izgledati sljedećih “ključnih” dva tjedna), ali za tu razinu informiranosti dovoljno nam je petnaestak minuta dnevno. Kada krenemo u bjesomučno pregledavanje svih mogućih vijesti, svaki dan, nekoliko sati i 7 dana u tjednu, otežavamo sami sebi odmak od neugodne situacije, a gubimo vrijeme koje bismo mogli iskoristiti za aktivnosti koje pozitivno utječu na naše raspoloženje.

Korona ne mora biti jedina tema razgovora!

Našli ste se u nekom društvu, krenulo je razglabanje o pandemiji… Krenulo je i nikako da prestane; svak ima svoju priču, teoriju, saznanja, članke…

Koliko god je pandemija izražen dio naše svakodnevice, svima nama se događaju i mnogobrojne druge stvari. Slobodno sasijecite takvu raspravu („Dosta više o koroni, što ima s tobom?”). Mislim da će vam većina sugovornika u toj situaciji biti zahvalna!

Povežite se s drugima!

Socijalni kontakt je moćna stvar! Svjesno se potrudite održavati kontakt s ljudima u životu koji su vam bitni (iako je otežan u pandemiji, nije neostvariv). Slobodno potražite pomoć ako se ne osjećate dobro, razgovor o problemima koje imamo s bliskim osobama može biti ljekovit.

Ponudite pomoć ljudima u svojoj okolini! Pomaganjem drugima na neki način pomažemo i sebi samima, činimo svoju okolinu pozitivnijom, a povećava nam se i osjećaj vlastite vrijednosti i korisnosti.

Pokušajte uspostaviti rutinu!

Koliko god nam funkcioniranje u pandemiji bilo narušeno, neke stvari su još uvijek pod našom kontrolom. Uspostavljanje određene rutine (npr. raspored spavanja, obroka i rada) pomaže nam da se nosimo sa stresnim situacijama.

Potrudite se prihvatiti nepredvidljivost!

Ovaj savjet je možda najnekonkretniji, ali u ovoj situaciji mislim da je ključan. U sadašnjem kontekstu nepredvidljivost je izrazito naglašena u našoj svakodnevici. Ne znamo hoćemo li raditi online ili na radnom mjestu, hoće li djeca biti na nastavi u školi ili online, ne znamo možemo li otputovati vidjeti roditelje za vikend, a možda sutra završimo u izolaciji i morat ćemo mijenjati sve planove. I tako već godinu dana. I zasigurno još neko vrijeme.

Ali već godinu dana se snalazimo. I uspješno ćemo se snalaziti i dalje, iako u ovom trenutku ne možemo isplanirati točno na koji način!

 

Kao i u prošlom članku, voljeli bismo čuti što vi imate za reći na ovu temu! To možete napraviti ispunjavanjem ovog obrasca.

 

Autor teksta: Vjekoslav Barač, mag. Psych.