Piše: Vjekoslav Barač
Studiraš psihologiju pet godina (ponekad i dulje 🙂 ) i onda se mučiš kada treba definirati jedan od ključnih termina koji se vezuje uz tvoj fakultet. Ujedno, radi se o terminu koji je već neko vrijeme jako zastupljen u mnogim člancima, prilozima, Facebook statusima, tečajevima i raznoraznim knjigama.
U čemu je problem?
Počet ću s dvije često korištene definicije, koje će vam možda malo bolje ilustrirati zašto mi je tako teško definirati mentalno zdravlje.
Prva definicija je medicinska koja mentalno zdravlje definira kao nepostojanje mentalne bolesti (Westerhof et al., 2009). Dakle, ako malo iskarikiram, uzmimo situaciju u kojoj odlučite posjetiti psihijatra/icu kako biste radili na osobnim problemima. Recimo da pretjerano doživljavate stres na poslu zbog čega se ne osjećate dobro, loše spavate, a pate i vaši privatni odnosi. Ili, pak, nakon prekida romantične veze otvorila su vam se mnoga pitanja o budućnosti, osobnim vrijednostima i stavovima te emocionalnim stanjima na kojima biste željeli raditi. Psihijatar/ica vam na to kaže: „Shvaćam da ste možda u teškoj životnoj situaciji, ali vaše stanje je takvo da ne ispunjavate kriterije za nijednu psihičku bolesti ili poremećaj, dakle mentalno ste zdravi i nemamo dalje o čemu razgovarati“.
Druga često korištena i popularna definicija je pak ona Svjetske zdravstvene organizacije. Po njoj mentalno zdravlje je „stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodno te je sposoban(na) pridonositi svojoj zajednici“ (prema World Health Organisation, 2004). Zamislimo sada drugu situaciju, koju ću opet malo iskarikirati. Razgovarate s prijateljem/icom i žalite se da zadnjih mjesec dana niste produktivni na poslu i ne osjećate se kao da trenutno uspješno koristite sve svoje talente u životu. Na to vam prijatelj/ica (vrlo dobro upoznat/a s ovom definicijom mentalnog zdravlja) vrlo zabrinuto odgovori: „stvarno me ovo što govoriš straši, bojim se da nisi baš mentalno zdrav/a“.
Naravno da su moji primjeri ciljano šturi i grubi, no njima želim ukazati na to koliko je mentalno zdravlje „sklizak“ pojam čije se značenje jako lako pogrešno interpretira, definira i karikira. No, kad bi me netko tražio da ga moram definirati, izvukao bih se jednostavnim trikom. Definirao bih mentalno zdravlje ovisno o tome s kim razgovaram, uključujući i povremene razgovore koje vodim sa samim sobom 🙂 Ako razgovaram s osobom kojoj je doista teško i osjeća se, a možda i ponaša, mentalno nezdravo, kao da se ni na koji način ne može nositi s problemima koje mu/joj život nameće, rekao bih: „Gle, mentalno zdravlje znači željeti biti bolje, isplivati i držati glavu iznad vode; hajdemo težiti tome“. Ako je netko, uvjetno rečeno, relativno u redu i živi naizgled potpuno uredan život, ali u isto vrijeme se u nekim stvarima osjeća neispunjeno pa i donekle nesretno, odlučio bih se za drugu definiciju: „Gle, u redu je da nekad nisi skroz zadovoljan/na sa svojim životom iako nemaš neki gorući problem za kojeg se možeš uhvatiti, mentalno zdravlje nije uvijek lako dostižan cilj i u redu je tražiti pomoć i težiti nečem višem“.
Eto, nadam se da vam se sviđaju moje varljive definicije te da ste bar donekle razumjeli zašto mi je taj pojam teško definirati, bez obzira na diplomu.
U redu je težiti višem, kao što je u redu i težiti tome da samo držite glavu iznad vode. Obje težnje ovise o situaciji u kojoj se nalazite. Sve dok želite da vam bude bolje – na dobrom ste putu.
Stojte mi zdravo!
Reference:
Westerhof, G. J., & Keyes, C. L. M. (2009). Mental Illness and Mental Health: The Two Continua Model Across the Lifespan. Journal of Adult Development, 17(2), 110–119. doi:10.1007/s10804-009-9082-y
World Health Organization. (2004). Promoting mental health: Concepts, emerging evidence, practice: Summary report.
