Search
Close this search box.

Zdravi i nezdravi odnosi – koja je razlika?

Odnosi su važan dio života svake osobe, a zdravi i podržavajući odnosi doprinose našem mentalnom zdravlju. Pružaju nam mogućnost da volimo i budemo voljeni, a dolaze u različitim oblicima. Tako razlikujemo prijateljske, obiteljske te romantične odnose.

Romantični odnosi postaju osobito važni tijekom perioda adolescencije i kao takvi ostaju i u budućnosti. No, bez obzira na oblik odnosa može se reći da odnosi mogu biti zdravi ili nezdravi.

Razlika između zdravog i nezdravog odnosa

Zdravi odnos je svaki odnos u kojemu postoji međusobno poštovanje i razumijevanje između osoba. Svaka bi osoba u odnosu trebala moći verbalizirati svoje potrebe, želje i postaviti granice za ono što joj nije ugodno. Ponekad u odnosima nećemo moći uvažiti sve što je drugoj osobi potrebno. Upravo zdrav odnos karakterizira otvorena komunikacija oko istoga i uvažavanje međusobnih granica. Ukoliko se u odnosu osjećamo uvaženo, viđeno i poštovano to nam omogućava prostor za daljnji osobni rast te stvaranje bliskosti. Na taj način zdravi odnosi obogaćuju naš život. To ne znači da u zdravom odnosu neće biti konflikata već da će se o nastalom konfliktu moći razgovarati te međusobno uvažiti pozicija svake osobe.

Nezdravi odnos, s druge strane, možemo definirati kao onaj u kojemu fali poštovanje između osoba, u kojemu nema međusobnog uvažavanja i u kojemu osobe nastoje zadovoljiti svoje potrebe nauštrb dugoga.

Različite osobe na temelju vlastitog iskustva mogu drugačije percipirati vlastite postupke i postupke drugih. Za nekoga određeno ponašanje može biti protumačeno kao zdravo, a za nekog drugog nezdravo. No, svjesnost o tome da neka ponašanja ne moraju biti korisna za odnos (iako su u našoj okolini tijekom odrastanja bila podržavana kao nešto uobičajeno) ostavlja prostora za objektivno promatranje naših postupaka prema drugima i obrnuto. Na taj način ćemo lakše moći čuti drugu osobu kada nam verbalizira da joj nešto ne odgovara te to moći i uvažiti. Ukoliko možemo biti otvoreni prema ideji da uz zdrave odnosne obrasce i sami ponekad možemo ispoljavati nezdrave, biti ćemo spremniji na razgovor i rad na nezdravim ponašanjima. Na taj način lakše možemo izbjeći prebacivanje odgovornosti na drugu osobu (npr. ti si kriv/kriva jer sam se tako ponašao/la!).

Koje su to karakteristike zdravih i nezdravih odnosa?
Zdrave odnose karakterizira:
  • međusobno poštovanje i jednakost. Mišljenje, osjećaji i granice osobe u zdravom odnosu su uvažene.
  • Komunikacija je otvorena bez straha da će naši osjećaji i misli biti iskorišteni protiv nas ili da ćemo biti manipulirani. Komunikacija je iskrena i jasna te omogućuje emocionalnu intimnost. Ako iskreno i jasno razgovaramo o svojim potrebama i osjećajima druga osoba će nas moći bolje razumjeti. Neće imati potrebu stvarati vlastite ideje o tome što nam je i kako se osjećamo. Posljedično, lakše će nam dati svoje povjerenje. Konflikti se rješavaju razgovorom s ciljem ostvarivanja kompromisa, suradnje i razumijevanja.
  • Osobe u odnosu pokazuju suosjećanje, nastoje razumjeti međusobne perspektive i stajališta čak i kada dođe do neslaganja te si nastoje pružiti podršku. Spoznaja da nam druga osoba može pružiti utjehu važna je za produbljivanje bliskosti u svakom odnosu. Utjeha ne znači rješavanje nekog problema već uvažavanje emocija koje doživljavamo što doprinosi doživljaju da smo viđeni i prihvaćeni.
  • Zdravi odnos omogućava partnerima da zadrže svoju individualnost na način da svatko vodi svoj život i van odnosa kako bi se mogao baviti vlastitim interesima i družiti s prijateljima. Osobe u odnosu podržavaju jedno drugo u osobnom rastu i interesima. U odnosu je normalno da si ponekad i dosadimo. No, to ne znači nužno da je odnos ugrožen već da svatko treba vrijeme za sebe.
Nezdrave odnose karakterizira:
  • Izostajanje međusobnog poštovanja i uvažanja kroz omalovažavanje, ponižavanje i zanemarivanje granica, mišljenja i osjećaja što narušava povjerenje u odnosu i može dovesti do povrijeđenosti, tuge, ljutnje i frustracije.
  • Nedostatak otvorene komunikacije, verbaliziranja vlastitih potreba i postavljanja granica može dovesti do frustracije i nesporazuma te konflikata koji se ne rješavaju na konstruktivan način. Nezdrave odnose često karakterizira i izbjegavanje razgovara o problemu, često kritiziranje, a nedostatak otvorene komunikacije pridonosi međusobnom zamjeranju. Manjak iskrenosti u svakodnevnoj komunikaciji može dovesti do osjećaja nesigurnosti što doprinosi stvaranju nepovjerenja.
  • Nezdravi odnos karakterizira i manjak podrške vezano uz vlastite interese te emocionalna stanja zbog čega se jedna ili obje osobe mogu osjećati izolirano i povrijeđeno.
  • U nezdravom odnosu često može biti prisutno i zlostavljajuće ponašanje u kojemu osoba nastoji uspostaviti kontrolu i moć nad drugom osobom. Takvi pokušaji ne moraju uvijek biti očiti. Pokušaji izolacije od prijatelja i obitelji, zahtijevanje stalnog provođenja vremena skupa, zabranjivanje iskazivanja vlastitog identiteta kroz odijevanje, vlastite interese i druge oblike samoizražavanja, vrijeđanje, omalovažavanje i neuvažavanje granica druge osobe, fizički i seksualni napad samo su neki od primjera zlostavljajućeg ponašanja.

Njegujući zdravu dinamiku odnosa možemo stvoriti okruženje poštovanja, povjerenja i uzajamne podrške. Zdravi odnosi potiču osobni rast i emocionalno blagostanje. S druge strane, nezdravi odnosi mogu dovesti do brige, povrijeđenosti, osjećaja usamljenosti, izoliranosti, straha te generalnog nerazumijevanja od strane druge osobe. Prepoznavanje karakteristika obiju vrsta odnosa i razumijevanje njihovih utjecaja važno je za donošenje izbora o našim odnosima s drugima. Ako ste zabrinuti za svoju sigurnost ili ako prepoznajete da je vaša veza često puta nezdrava, u redu je potražiti stručnu pomoć ili razmisliti o napuštanju veze.

Održavanje i produbljivanje odnosa s drugom osobom uvijek je odabir. Ako želimo održati odnos potrebno je u isti i ulagati kroz jasnu komunikaciju, poštivanje tuđih osjećaja i granica te podršku!

Adrian Štark, psiholog

*Članak je nastao u okviru projekta “Moje snage – razvoj psihološke otpornosti mladih” uz financiranje Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade. Sadržaj članka u isključivoj je odgovornosti udruge Amazonas i ni pod kojim uvjetima se ne može smatrati kao odraz stajališta Središnjeg državnog ureda.